HOME
home 
about icg 
programs
  Africa 
  Asia 
  Europe 
  Latin America 
  Middle East 
  Issues 
reports
  by region 
  by date 
  by keyword 
crisiswatch 
media
  media releases 
  articles/op. eds 
  speeches 
  media contacts 
contact us 
donate to icg 
vacancies 
links 

 subscribe
 home  programs  europe  balkans  bosnia and herzegovina
search
 
 
Click here to view the full report as a PDF file in A4 format.
For more information about viewing PDF documents, please click here.

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine: Početak, napredak i povlaèenje

To access this report in English, please click here.

KRATAK PREGLED I PREPORUKE

Vrijeme je da se razmisli o budu nosti Distrikta Br ko. Vrijeme je, prije svega, da se izradi strategija povla enja režima supervizije koja e sa uvati i osnažiti dostignu a i tog režima i gra ana Br kog.

Upravni odbor Vije a za implementaciju mira (Peace Implementation Council – PIC) u januaru 2003. godine odobrio je Plan implementacije misije OHR-a kojeg je prezentirao Visoki predstavnik Paddy Ashdown. Jedan od konkretnih ciljeva tog plana je pravna, politi ka i finansijska integracija Distrikta Br ko u državu Bosnu i Hercegovinu (BiH). Nakon toga, i Supervizor Br kog Henry L. Clarke i vlada Sjedinjenih Ameri kih Država tražili su od PIC-a da na svom junskom sastanku razmotri status Distrikta. O ekuje se da e tom prilikom Supervizor prezentirati sopstveni Plan implementacije misije.

Nadležnost nad podijeljenom i strateški klju nom opštinom Br ko na sjeveroistoku BiH pokazalo se kao isuviše sporno pitanje da bi se odluka o njemu donijela u Daytonu 1995. godine. To pitanje je ostavljeno za obavezuju u poslijeratnu arbitražu. Kao rezultat, serijom od tri arbitražne odluke donesene u periodu od 1997. do 1999. godine, uspostavljena je kompletna me unarodna uprava, odvojena i sveobuhvatnija od Visokog predstavnika u Sarajevu. Kona na odluka iz marta 1999. godine naložila je da tri ratne opštine treba da se ujedine u neutralnu i demilitarizovanu oblast pod nadležnoš u države. Ali, ovlasti Distrikta kao autonomne uprave izvedene su od entiteta, za koje se smatra da se u Br kom preklapaju.

Prvi Supervizor, Robert W. Farrand, zapo eo je uspostavljanje višenacionalnih institucija, uskla ivanje i reformu zakona naslije enih od entiteta, te izradu statuta Distrikta. On je 8. marta 2000. godine proglasio osnivanje Distrikta, i donio njegov statut. Nakon toga imenovao je prelaznu Vladu i Skupštinu sa 29 lanova. Ovi prelazni organi vlasti još uvijek su na snazi.

Br ko, koje je nekada smatrano najvjerovatnijim žarištem za ponovno rasplamsavanje rata u BiH, od tada je do te mjere prosperiralo da ga se esto i s pravom pominje kao svijetli primjer me unarodnog vo stva u BiH, te kao model na koji treba da se ugleda ostatak zemlje. Reforme gra anskopravnog i krivi nog sistema, obrazovnog sistema i opštinske uprave koje su provedene u Br kom poslužile su kao primjer za ostali dio BiH. Uvo enje fiskalne discipline, razumnog i efikasnog poreskog režima te okruženja koje pogoduje biznisu donijeli su zna ajna strana ulaganja, obe avaju i program privatizacije i najviše prosje ne plate u zemlji. Uspjeh u jednoj oblasti ra ao je uspjeh u drugoj. Žrtve etni kog iš enja iz ratnog perioda vratile su se u velikom broju. Raseljena lica koja su došla u Br ko odlu ila su se da tu ostanu. Režim supervizije pod ameri kim vo stvom uspio je privu i nesrazmjerno velikodušnu pomo donatora, koja je pomogla da se sve ovo provede u djelo.

Iako je ve ina drugih klju nih elemenata Kona ne odluke ostvarena ili e uskoro biti ostvarena, te iako su prošle tri godine od njegovog osnivanja, na nivou Distrikta još uvijek nije bilo izbora koji bi pokazali da li je u Br kom utemeljeno nešto održivo i provodivo. Posljednji opštinski izbori održani su prije šest godina, a novi izbori još uvijek nisu zakazani. Bez obzira koliko je bilo mudro od Arbitražnog tribunala da Supervizoru prepusti odluku o tome kada raspisati izbore, Kona na odluka ipak predvi a da se oni održe prije no što Supervizor da kona na uvjeravanja PIC-u ili Tribunalu da je implementacija dovršena i osigurana. Plan implementacije misije Ureda visokog predstavnika je dokaz da se ad hoc aranžmani u BiH, koji su utvr eni Daytonskim sporazumom, bliže kraju. Iako je vjerovatno da e rok koji je postavilo Vije e za implementaciju mira, 2005. godina, biti prekora en, on se i dalje uzima u obzir pri pravljenju planova za Br ko. Režim supervizije u Br kom ne mora biti okon an prije samog OHR-a, no on ne može nadživjeti OHR. Ipak, bilo bi korisno ukoliko bi Supervizor otišao prvi. Bio bi to koristan primjer koji bi pokazao kako u stvarnosti izgleda povla enje me unarodne zajednice, a istovremeno bi ostavio vremena Visokom predstavniku da osigura da država uistinu ostvaruje svoje ovlasti prema autonomnom Distriktu Br ko.

Izbore u Distriktu treba raspisati najkasnije do oktobra 2004. godine, za kada je planiran sljede i krug opštinskih izbora u entitetima. Strah da bi mogle pobjediti pogrešne stranke sve je slabiji izgovor za odlaganje izbora, osobito ukoliko se želi da br anski model iste i efikasne višenacionalne vlasti ima ikakvog zna aja za ostatak BiH. U svakom slu aju, do 2004. godine stranke na vlasti e imati dovoljno vremena da pridobiju stanovništvo. Bilo da se to desi li ne, još uvijek e biti mogu e – a i preporu ljivo – da Supervizor ostane u Br kom do godinu dana nakon toga, kako bi posredovao u tranziciji.

Arbitražni tribunal za sebe je zadržao pravo da promijeni Kona nu odluku ukoliko okolnosti to budu zahtijevale. Može se smatrati da je cilj OHR-a da Distrikt Br ko integrira u državu saglasan sa Kona nom odlukom, ali samo ukoliko Supervizor i Tribunal budu smatrali da e ta integracija o uvati i zaštititi ovlasti Br kog kao autonomne samouprave. Stoga integracija ne smije biti definirana kao apsorbiranje ili subordinacija, nego kao garancija ustavnog statusa Distrikta, uz održanje entiteta. To e biti najbolji na in da se osigura da ono što je postignuto u Br kom u što manjoj mjeri ostane tek izolovani fenomen liberalnog kolonijalizma, nego da se zaista ‘ugradi’ u BiH. No, da bi tako i bilo, i PIC i OHR i bosanskohercegova ki organi vlasti mora e se angažovati u tome. Cilj ovog izvještaja je da objasni zašto.

PREPORUKE

Upravnom odboru Vije a za implementaciju mira

1. Potaknite Supervizora za Distrikt Br ko da poduzme korake ka okon anju svoga mandata u vremenu nakon opštinskih izbora.

2. Apelirajte na Vije e ministara da ispoštuje i pojasni svoj dogovor o saradnji sa Distriktom Br ko iz oktobra 2002. godine, te da u tom kontekstu pruži podršku i prida odgovaraju i zna aj gra anima Distrikta.

3. Podržite ponudu Br kog da bude sjedište Komisije za sliv rijeke Save.

Uredu Visokog predstavnika

4. Sara ujte sa Supervizorom kako bi se osiguralo da on u potpunosti provede Kona nu odluku dok je OHR još uvijek prisutan u zemlji i može da garantuje efikasnu integraciju Br kog u državu.

5. Osigurajte da Visoko sudsko i tužila ko vije e ispoštuje Kona nu odluku i prizna sve reforme provedene u Br kom.

Supervizoru za Distrikt Br ko

6. Reorganizirajte prioritete tako da omogu e transfer ovlaštenja i povla enje.

7. Završite pripreme za raspisivanje izbora do oktobra 2004. Izbjegnite kontraproduktivne korake koji bi imali za cilj izborni poraz Srpske demokratske stranke (SDS).

Vladi Sjedinjenih Ameri kih Država

8. Pružite pomo Supervizoru da na e alternativnu upotrebu za bazu McGovern koja bi unaprijedila i sigurnost Distrikta i ulogu države.

Vije u ministara

9. Poduzmite mjere za provedbu dogovora o saradnji sa Distriktom Br ko iz oktobra 2002. godine te za uspostavu, uz saglasnost vlade Br kog, održivih mehanizama za reguliranje odnosa Distrikta prema državi dok je režim supervizije i dalje na snazi.

10. Demonstrirajte zainteresiranost države i njen zna aj za gra ane Br kog, insistiranjem da Hrvatska dozvoli uvoz naftnih proizvoda kroz Distrikt, te realizacijom prijedloga Supervizora o lociranju jedne važne državne institucije u Br kom.

Vladi i Skupštini Distrikta Br ko

11. Pokrenite ozbiljnu kampanju informiranja javnosti s ciljem upoznavanja stanovnika Distrikta sa ciljevima i aktivnostima Vlade i Skupštine.

Sarajevo / Brisel, 2. jun 2003.



comments


copyright privacy sitemap