To access this report in English, please click here.
KRATAK PREGLED I PREPORUKE
Sedam godina nakon završetka rata, pitanje povratka
izbjeglica i dalje je jedan od goru ih problema u Hrvatskoj. Vlada koja je
došla na vlast nakon parlamentarnih i predsjedni kih izbora u januaru i
februaru 2000. godine od svoje prethodnice je dobila neprihvatljivo naslije e
diskriminatornih zakona i praksi, na štetu prije svega raseljenih osoba i izbjeglica
srpske nacionalnosti. Nakon što je izblijedilo sveop e me unarodno olakšanje
kojim je do ekana pobjeda novih vlasti nad Hrvatskom demokratskom zajednicom
(HDZ), me unarodno je insistiranje na uklanjanju prepreka povratku izbjeglica i
reintegraciji, me utim, moralo biti nastavljeno.
Taj stalni pritisak ti e se prije svega ljudska prava, ali
tako er odražava i brigu za regionalnu stabilnost. Kao potpisnica Daytonskog
mirovnog sporazuma za BiH, Hrvatska se opredjelila da e ja ati povratak u
cijeloj regiji. Iako bi pravo na povratak trebalo biti bezuvjetno, uo ljive su
jasne prakti ne veze izme u povrataka u razli ite zemlje ili dijelove zemalja
ove regije. Kako se vrše deložacije hrvatskih Srba iz ku a odnosno stanova koji
pripadaju Bošnjacima ili bosanskim Hrvatima, njihovo vlastito pravo na povratak
dovedeno je u pitanje ako u njihovim domovima u Hrvatskoj žive druge
izbjeglice. Nadalje, mogu nost normalnih, stabilnih odnosa me u državama u
regiji, kao i me u razli itim etni kim grupama u tim državama, u velikoj mjeri
e se unazaditi ako se ne izlije e rane koje je uzrokovalo etni ko iš enje
provedeno u toku rata.
I dok se najve i broj raseljenih Hrvata vratio, od ukupno
nešto više od 300.000 hrvatskih Srba koji su raseljeni u toku sukoba vratilo se
manje od jedne tre ine. Vladin program povratka iz 1998. godine nije uspio
osigurati odgovaraju e uvjete. Rezultati diskriminatornih zakona i praksi koji
su ustanovljeni u toku i nakon rata nastavljaju biti prepreka ostvarivanju
prava povratnika u klju nim oblastima.
Srbi iz Hrvatske suo avaju se s diskriminacijom kada su u
pitanju pravo na državljanstvo i prebivalište, imovinska i stambena prava, kao
i pomo pri obnovi objekata ošte enih u ratu. U teškoj ekonomskoj klimi u
Hrvatskoj, Srbi su u posebno nepovoljnom položaju zbog raširenog
diskriminatornog odnosa me u poslodavcima, uklju uju i i one u javnom sektoru.
Nedosljedan stav organa vlasti prema krivi nom gonjenju u slu ajevima ratnih
zlo ina i amnestiranju onih koji su u estvovali u oružanoj pobuni protiv Hrvatske
još više destimuliraju povratak. Dok su mnogi hrvatski Srbi, osobito prije
2000. godine, krivi no gonjeni u jednom politiziranom okruženju, uz ponekad
kontroverzne presude, odnos prema Hrvatima generalno je popustljiv a su enja
pokrenuta protiv njih u slu ajevima ratnih zlo ina su rijetka.
Pozitivniji stav trenutne hrvatske vlade pomogao je da se
klima u vezi s povratkom Srba generalno poboljša. Sigurnosna situacija je
primjetno bolja u mnogim oblastima. Me utim, vlada je sporo ukidala
diskriminatornu praksu u oblastima povrata imovine, stanarskih prava i pomo i
pri obnovi. Niz inicijativa iz 2001. i 2002. godine (me u kojima i Plan mjera
za povrat imovine koji treba da potakne održiv povratak srpskih izbjeglica)
zamijenio je program povratka iz 1998. godine. Pomo za obnovu ku a navodno je,
u drugoj polovini 2002. godine, kona no po ela da se dodjeljuje i srpskim
podnosiocima zahtjeva u ve im brojevima.
Me utim, vlada i dalje odbija da poduzme neke klju ne poteze
koje zahtijeva me unarodna zajednica. Me u njima je i zahtjev da se prekine
praksa da Hrvati koji privremeno koriste srpske ku e i stanove ne mogu biti
deložirani sve dok im se ne osigura alternativni smještaj, bez obzira da li su
sposobni da sami obezbijede taj smještaj ili ne. Na taj na in, prava
privremenih korisnika imaju prednost nad pravima vlasnika što je u suprotnosti
sa hrvatskim Ustavom i me unarodnim standardima. Tako er, vlada i dalje odbija
da u cjelini riješi pitanje stanarskih prava – koja je bila osnovna imovinska
prava u urbanim sredinama u komunisti koj Jugoslaviji – a koja su, na krajnje
diskriminiraju i na in, ukinuta za Srbe koji su izbjegli u toku rata.
Povratak i reintegracija srpskih izbjeglica i puno priznanje
njihovih prava i dalje su politi ki osjetljiva pitanja. Politi ke stranke
nacionalisti ke desnice, koje su generalno neprijateljski raspoložene prema
povratku Srba, i dalje uživaju zna aju podršku me u stanovništvom, osobito u
podru jima koja su bila pogo ena ratom i u koja bi se mnogi Srbi željeli
vratiti. U hiljadama slu ajeva domove potencijalnih srpskih povratnika koriste
raseljeni Hrvati, uglavnom iz Bosne i Hercegovine. Pokušaji da se oni
deložiraju izazvali su žestoke reakcije a hrvatska vlada nije bila voljna da se
odlu no uhvati u koštac s njima.
Suo ena, s jedne strane, s pritiskom me unarodne zajednice u
smislu ukidanja diskriminacije i omogu avanja povratka izbjeglica i, s druge
strane, s pritiskom nacionalisti ke desnice, vlada je usvojila polovi ne mjere
iji je cilj da umire me unarodnu zajednicu i, istovremeno, da preuzete obaveze
ostave neispunjenima. Iako nedavni potezi sugeriraju ozbiljniji pristup, oni
ipak ne idu dovoljno daleko. Me unarodna zajednica treba da nastavi insistirati
da Hrvatska u potpunosti ispuni svoje obaveze u vezi s povratkom i
reintegracijom.
Bio je potreban stalni me unarodni pritisak da Hrvatska
zakonski uredi i promovira povratak i da poništi diskriminatorne mjere. Vlada
još uvijek nije pokazala dovoljno dobre volje da djeluje bez stalnog pritiska i
nadzora. Potrebno je zadržati uvjerljivo me unarodno prisustvo, uklju uju i i
ono na terenu, kako bi vlada dobivala preporuke o provedbi reformi i kako bi se
pratilo njeno djelovanje. Od klju ne je važnosti da me unarodna zajednica bude
jednoglasna i potpuno jasna u tome da su za nju povratak, reintegracija i
nediskriminatorski odnos prema manjinama ozbiljna pitanja i da Hrvatska ne može
o ekivati dalji napredak u pravcu evropskih integracija sve dok se njeni
rezultati dodatno ne poprave.
PREPORUKE
Za hrvatsku vladu:
1. Priznati bezuvjetno pravo na povratak svima koji su ranije
imali prebivalište u Hrvatskoj, a koji su je napustili od izbijanja sukoba u augustu 1990. godine i ne
tretirati ih kao nove useljenike u zemlju.
2. Ustanoviti
sveobuhvatan pravni režim za povrat privatne imovine, u skladu s ustavnim
pravima vlasnika imovine, i ne davati prioritet privremenim korisnicima
imovine.
3. Dodjeljivati
pomo za obnovu objekata bez diskriminacije i dosljedno rješavati zahtjeve za
dodjeljivanje pomo i, bez obzira na nacionalnost aplikanata.
4. Konsistentno
i bez diskriminacije tretirati bivše nosioce stanarskog prava, te u
konsultacijama s me unarodnom zajednicom, izna i mehanizme za rješavanje
njihovih problema, koji bi se zasnivali na povratu ili pravi noj nadoknadi.
5. Konsistentno
provesti zakon o amnestiji a hapšenja vršiti samo u slu aju da postoje jasni
dokazi o tome da je po injen ratni zlo in.
6. Proširiti
nadležnost vlade i mimo vlasnika ija je imovina oduzeta u skladu s odredbama
Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju odre enom imovinom, te pomo i –
izme u ostalog i putem pokretanja sudskih postupaka protiv trenutnih korisnika
– povrat cjelokupne imovine koja je oduzeta u toku i nakon rata.
7. Pove ati
prekograni nu suradnju s bosanskohercegova kom vladom kako bi se utvrdili
slu ajevi kada privremeni korisnici koji borave u Hrvatskoj ve imaju održiva
rješenja za svoje stambene potrebe u Bosni i Hercegovini.
8. Usvojiti i
provesti zakonske akte protiv diskriminacije, koji e osigurati pravi nu,
srazmjernu zastupljenost manjina prilikom zapošljavanja, osobito u javnim
ustanovama.
Za me unarodnu zajednicu:
9. I dalje
jasno i dosljedno stavljati Hrvatskoj na znanje kakva su o ekivanja u vezi sa
procesom povratka i pravima izbjeglica, u skladu sa Sporazumom o stabilnosti i
pridruživanju koji je zaklju ila sa EU.
10. Koordinirati
pomo procesu povratka i reintegracije, te je uvjetovati korektnim i
nediskriminatornim stavom hrvatskih vlasti na svim nivoima.
11. Misija
OSCE-a u Hrvatskoj treba da nastavi sa pažljivim pra enjem vladinih inicijativa
usmjerenih ka povratku, integraciji i obnovi, održavaju i zna ajno prisustvo na
terenu barem do kraja 2003. godine.
12. Vije e Evrope i OSCE trebali bi uraditi preporuke za vladu,
koje bi sadržavale sveobuhvatno rješenje problema poništenih stanarskih prava.
13. Planovi o prestanku angažmana UNHCR-a ne bi smjeli ugroziti
pružanje osnovnih humanitarnih i pravnih usluga izbjeglicama i povratnicima,
koje financira UNHCR.
Zagreb/Brisel, 13. decembar 2002.
