To access the report in English, please click here.
KRATAK PREGLED I PREPORUKE
Nakon љto je proљlo љest godina i potroљeno nekoliko milijardi dolara, provedba mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini daleko je od toga da bude zavrљena. Redefiniranje (‘rekalibracija’, u lokalnim krugovima) prisustva meрunarodne zajednice od vitalne je vaћnosti ukoliko se ћeli uspjeљno okonиanje mirovnog procesa.
Ovo prisustvo rezultat je ad hoc љirenja nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u decembru 1995. Optereжuje je pet osnovnih problema: nepostojanje zajedniиke strateљke vizije; nedostatak koordinacije na иelu meрunarodne zajednice; dupliciranje napora i nedostatak komunikacije; sukobi liиnosti i razliиiti interesi meрu institucijama; te neefikasno voрenje ekonomske reforme.
Zasnovan na razgovorima sa velikim brojem meрunarodnih i domaжih zvaniиnika na mnogim nivoima u BiH, ovaj izvjeљtaj daje analizu i procjenu trenutnih napora na reformi meрunarodne zajednice. On se takoрe zalaћe da oni koji sudjeluju u toj reformi postignu dogovor o sveobuhvatnom prijedlogu – koji bi se zasnivao na ‘modelu stubova’ koji postoji na Kosovu – a koji bi ne samo ozvaniиili politiиki direktori Vijeжa za implementaciju mira (Peace Implementation Council - PIC), na sljedeжem sastanku Upravnog odbora koji жe se odrћati u Briselu 6. decembra 2001., nego bi on oznaиio i prekid sa zbrkama, nedosljednostima i poloviиnim mjerama iz proљlosti.
Reforma mora znaиiti viљe od pukog saћimanja, ili pak mijenjanja rasporeda sjedenja za stolom za kojim sjede glavni meрunarodni predstavnici u Sarajevu. Ona mora, konaиno, odraћavati jednu koherentnu strategiju, иiji je cilj da BiH izraste u stabilnu, funkcionalnu drћavu, sa jakom vladavinom zakona i izdrћljivim centralnim institucijama, koja je sposobna da se izbori za svoje иlanstvo u Evropskoj uniji (European Union - EU). Za to je potreban plan kako da se zaokruћi implementacija Daytonskog sporazuma, i to tako љto жe se Bosni i Hercegovini dati institucije koje su joj potrebne da bi se pomenuta strategija provela u djelo. Jednog dana kada se proglasi da je implementacija Daytona konaиno zavrљena, ona жe ustupiti mjesto tehniиkim imperativima evropskih integracija.
Meрutim, iznad svega, reforma mora prihvatiti иinjenicu da ukoliko Bosna i Hercegovina ne moћe stati na sopstvene noge putem evolucije, tek uz povremeno gurkanje od strane Visokog predstavnika, ili pak putem nekog dogovorenog ustavnog aranћmana, onda meрunarodna zajednica mora biti spremna da nametne funkcionalniji i demokratiиniji model od onog koji je predvidio Dayton. To bi moglo znaиiti stvaranje jake ali i љiroko zastupljene centralne vlade, raљиiљжavanje kontraproduktivnih entitetskih i kantonalnih struktura, delegiranje bitnih ovlasti opљtinama, te stvaranje krajnje depolitiziranih struktura za regionalnu upravu. Nije prerano da Upravni odbor PIC-a zapoиne razgovore o post-Daytonskim strukturama.
Sada je kljuиni faktor vrijeme. Meрunarodna zajednica treba da iskoristi opredjeljenost postojeжeg bosanskohercegovaиkog vrha za partnerstvo, i da donese pozitivne promjene. Na taj naиin Bosancima жe dati neљto pozitivno za љta жe moжi glasati na izborima sljedeжe godine, i sprijeиiti da 2003. mora poиinjati sve iz poиetka, sa malo manje kooperativnim politiиarima.
PREPORUKE
1. Meрunarodnoj zajednici trebaju puno bolji mehanizmi za kreiranje politike i koordinaciju u Bosni i Hercegovini. Trebali bi postojati redovni sastanci za razmjenu informacija kojima bi prisustvovali svi meрunarodni faktori u BiH, ukljuиujuжi bilateralne i multilateralne organizacije, ambasade, i savjetodavna tijela.
2. Meрunarodna zajednica prisutna u BiH treba da se restrukturira prema pojedinim funkcijama. ‘Struktura stubova’ – koja bi se zasnivala na иetiri kljuиne funkcije, a to je izgradnja institucija, vladavina zakona, ekonomska reforma i povratak izbjeglica – funkcionirala bi daleko bolje od postojeжih labavih i paralelnih aranћmana. Po jedna organizacija bi imala generalnu odgovornost za svaku od kljuиnih funkcija, a u nekim sluиajevima trebalo bi ustanoviti i tijela koji bi vrљila koordinaciju meрu organizacijama.
3. Uloga OHR-a je da koordinira i omoguжava rad. On treba da je krov na pomenutoj strukturi stubova. Visoki predstavnik istovremeno bi trebalo da ima i funkciji izaslanika Evropske unije, kako bi se ojaиala tranzicija ‘od Daytona ka Evropi’.
4. OHR takoрer treba da (a) intenzivira napore da se drћavi da onoliko funkcionalnih centralnih institucija koliko je moguжe opravdati i financirati u skladu sa odredbama iz Daytona, (b) odrћava a vjerovatno i unapreрuje sopstvene kapacitete za ekonomsku analizu i monitoring, i (c) ustanovi bliћu saradnju sa meрunarodnim financijskim institucijama.
5. Evropska unija bi kroz predstavniљtvo Evropske komisije u Sarajevu trebala istaжi sopstvenu prisutnost i naglasiti evropsku poruku svoga rada. Ona bi se takoрer trebala sve viљe ukljuиivati u proces izgradnje institucija i ekonomsku reformu.
6. Opipljiv znak da meрunarodna zajednica prihvata иinjenicu da je ekonomska reforma od kljuиne vaћnosti za sve njene aktivnosti u BiH bilo bi ukljuиivanje meрunarodnih financijskih institucija u Vijeжe za implementaciju mira.
7. Za civilnu implementaciju i dalje je potrebno sigurno okruћenje i efikasan izvrљni mehanizam. Stabilizacijske snage (Stabilisation Force - SFOR) pod voрstvom NATO-a treba da ostanu u zemlji – i to ukljuиujuжi i ameriиku komponentu – sve dok vladajuжe strukture u BiH, ukljuиujuжi i njene organe sigurnosti, ne postanu u potpunosti funkcionalne i samoodrћive.
Sarajevo/Brisel, 29. novembar 2001.
