KRATAK PREGLED I PREPORUKE
Sastavljena pod tutorstvom predstavnika me�unarodne zajednice nakon op�tih izbora odr�anih u novembru 2000. godine, koalicija deset stranaka poznata pod nazivom Demokratska alijansa za promjene od po�etka 2001. godine upravlja ve�im od dva bh entiteta i predvodi dr�avno Vije�e ministara. Pored namjere njenih sponzora i �lanica da Alijansa potisne u stranu tri nacionalisti�ke stranke koje su vodile rat u periodu od 1992-95. godine a nakon toga vladale u svojim dijelovima BiH, od Alijanse se o�ekivalo i da provede temeljite reforme i priskrbi dokaze da bi provedba Daytonskog mirovnog sporazuma jo� i mogla uroditi odr�ivom dr�avom.
Ova alijansa stranaka iz Federacije razli�ite veli�ine, ideolo�ke orijentacije i nacionalnog predznaka na dr�avnom nivou sara�uje sa strankama iz RS-a, kako onima koje su na vlasti, tako i onima koje su u opoziciji u tom entitetu. Alijansi je tako nedostajalo kohezije na oba nivoa vlasti. Nastojala je progurati plan reformi, ali takav plan koji ne mo�e a da ne reflektuje najni�i zajedni�ki nazivnik onog �to je prihvatljivo njenim razli�itim partnerima u Federaciji i Vije�u ministara. Mnogo puta se pokazalo da su promjene prihvatljive za stranke iz Federacije bile anatema za stranke iz RS-a. Alijansa je �ak i u Federaciji imala pote�ko�e da osigura saradnju kantonalnih vlada koje bi trebale biti pod njenom kontrolom.
S obzirom na neprirodan na�in na koji je ro�ena i na njeno nekoherentno �lanstvo - da ni ne pominjemo ograni�enja koja name�e zavisan status BiH i relativno siroma�tvo u zemlji - Alijansa za promjene je zabilje�ila zna�ajne uspjehe. Ti uspjesi se, me�utim, nisu pokazali dovoljnim da pove�u stranke Alijanse, bilo u pogledu onog �to jo� uvijek ostaje neura�eno u smislu obe�anih reformi, bilo u pogledu borbe u predstoje�im izborima u formi bloka. Alijansa je na izdisaju. Ne samo da su njene stranke �lanice i njihovi svojeglavi lideri zauzeti svojim odvojenim pozicioniranjem za izbore koji �e biti provedeni u skladu sa novim pravilima, nego je i Alijansa u cjelini, kako utrka po�inje, izlo�ena stalnim napadima iznutra i izvana.
Op�te izbore koji �e biti odr�ani 5. oktobra 2002. godine �e po prvi put provesti Bosanci i na njima �e biti izabrane vlade �iji �e mandat trajati �etiri, a ne dvije godine. Te vlade �e tako�e morati na entitetskom nivou provesti ustavne amandmane usagla�ene sa biv�im Visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem ili nametnute s njegove strane u aprilu 2002. Tim amandmanima se predvi�a pravi�na zastupljenost svakog od tri �konstitutivna naroda� BiH u zakonodavnim tijelima, vladama, pravosu�u i upravama oba entiteta. �etverogodi�nji mandati �e, s druge strane, pobjednicima dati priliku da ne�to i postignu, te ih pri tome li�iti izgovora za neuspjeh. Nastojanje da se ostvare uski strana�ki politi�ki ili nacionalni interesi, odsustvo vizije i ispoljavanje nestru�nosti i kriminaliteta �e se manje tolerisati. Me�utim, da bi iskoristila nove okolnosti i pove�ala svoje �anse da unaprijedi situaciju u BiH, svaka nova koalicija ili alijansa �e trebati izvu�i pouke iz kratkotrajne vladavine Alijanse za promjene.
I me�unarodna zajednica i gra�ani BiH koji nisu nacionalisti su od Alijanse o�ekivali mnogo: iskorjenjivanje ra�irene korupcije, ekonomske reforme, radna mjesta, redovne penzije i novi odnos prema stranim supervizorima BiH. Pobolj�anja su zaista i uslijedila u oblastima u kojima je postojao koncenzus (ve�i stepen ubiranja prihoda i fiskalne reforme kao �to je objedinjavanje fondova penzionog osiguranja), te tamo gdje je otpor bio mali (ispunjavanje uslova za prijem u Vije�e Evrope) ili su pobolj�anja smatrana neizbje�nim (ustavne reforme i mjere u borbi protiv terorizma). Ali u sferama koje su zahtijevale opredjeljenost za prevazila�enje me�usobno razli�itih interesa unutar s�me Alijanse � kao �to su reforma sektora socijalnih slu�bi, privatizacija i, iznad svega, o�ivljavanje ekonomije � preduzimanje mjera se odlagalo ili se od njega odustajalo.
Za vrijeme svoje vladavine u Federaciji, Alijansa je imala ogroman zadatak da se bori sa naslje�em korupcije, nacionalno-teritorijalne podjele i stanja na ivici bankrota koje su u amanet ostavile duge godine paralelne vlasti (bo�nja�ke) Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Morala se nositi i sa �injenicom da su te dvije u�an�ene strukture mo�i u razli�itim kantonima, gradovima, vladinim institucijama i javnim preduze�ima zadr�ale ili dijelile vlast sa strankama Alijanse. Osim toga, ubrzo nakon osnivanja Alijanse uslijedila je ustavna kriza koju je izazvao HDZ progla�avanjem �hrvatske samouprave� u martu 2001. godine. Nakon �to je prevladan taj izazov, Alijansa se nakon napada na SAD od 11. septembra suo�ila sa hitnom potrebom da se obra�una sa islamisti�kim elementima koje je ranije patronizirala i �titila SDA. Upustiv�i se u obra�un sa takvim ljudima, Alijansa je riskirala da uzruja svoje klju�no bo�nja�ko izborno tijelo i uni�ti vlastito krhko jedinstvo. Tako�e se izlo�ila i optu�bama da je, kako bi poslu�ala Ameriku, prenebregla ljudska prava i vladavinu zakona.
Alijansa je, uprkos takvim isku�enjima, uspjela posti�i zna�ajna pobolj�anja u oblastima kao �to su bud�etska i finansijska disciplina u Federaciji. Na nivou dr�ave se s odre�enim uspjehom usredsredila na pove�anje digniteta i kompetentnosti i popravljanje imid�a Bosne i Hercegovine. Iako mo�da previ�e kori�teno kao slogan, �partnerstvo� sa me�unarodnom zajednicom zamijenilo je konfrontaciju koja je karakterizirala stari re�im. BiH je kona�no postala �lanicom Vije�a Evrope i mo�da je na pragu ispunjavanja zahtjeva iz smjernica Evropske unije (road map), �to �e je u�initi kandidatom za studiju izvodivosti (feasibility study) koja vodi do Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju sa Evropskom unijom (EU). Kona�no, Alijansa je unijela zna�ajnu promjenu time �to je usaglasila amandmane na entitetske Ustave koji predstavljaju prvi veliki korak u revidiranju daytonskih struktura i koji bi trebali postepeno transformirati upravljanje u dr�avi i entitetima u narednih nekoliko godina.
Pa ipak, Alijansa nije ispunila o�ekivanja u smislu dono�enja vi�e hljeba na stolove gra�ana BiH. Bila je prije svega previ�e oprezna u guranju temeljnih reformi potrebnih da bi se objedinio ekonomski prostor u BiH i restrukturirala ekonomija kompletiranjem privatizacije i liberaliziranjem privatnog sektora. Alijansa se umjesto toga bavila uspostavljanjem kontrole od strane njenih �lanica nad javnim firmama i osporavanjem ranijih privatizacija �zlatnih koka� kao �to su Fabrika duhana Sarajevo (FDS) i Aluminij Mostar, �to nije donijelo nikakvu osjetnu korist. Poku�aji da se uspostavi kontrola nad firmama u javnom sektoru podsje�aju na beskrajnu partiju �aha izme�u stranaka Alijanse. Privatizacija je samo milila naprijed, optere�ena kako lo�e zami�ljenim modelom koji je nametnula me�unarodna zajednica, tako i nespremno��u stranaka Alijanse da se odreknu svog glavnog, iako sve manjeg, izvora mo�i, patronatstva i sredstava.
Drugo, Alijansa je protra�ila dragocjeno vrijeme koje je mogla iskoristiti za osmi�ljavanje koherentnog plana ekonomskog razvoja. Jo� uvijek nema usagla�ene vizije ekonomske budu�nosti BiH, a razli�iti programi koje je promovirala ova ili ona stranka iz Alijanse i dalje su nejasni, fragmentarni i me�usobno isklju�ivi, i kre�u se u rasponu od gorljivog ta�erizma do reformskog socijalizma. Odustvo usagla�enog plana reformi je, na�alost, obilje�ilo i druge sfere: vladavinu zakona, izgradnju dr�ave i povratak izbjeglica.
Iako je sada prekasno da se ovaj nedostatak ispravi u praksi, bh politi�ke stranke, a naro�ito stranke Alijanse, trebale bi kampanju koja je u toku iskoristiti za ne�to vi�e od pukog bla�enja, u�ivanja u skandalima i glorificiranja svojih vo�a. Trebaju razmi�ljati i planirati unaprijed, nude�i bira�ima pozitivne platforme, kao i negativne napade na rivale. Ve� su o�ita pitanja i izazovi sa kojima �e se suo�iti vlade oformljene nakon 5. oktobra. Formiranje nove alijanse �e se pokazati lak�im, a njene �anse da ostvari obe�anja koje su dale njene �lanice ve�im, ukoliko se gra�anima BiH u mjesecima koji su pred nama ponudi odre�en stepen programske jasno�e, pa mo�da �ak i saglasnosti.
Kako bi se pomoglo u koncentriranju predizborne kampanje na temeljna pitanja ekonomskog razvoja i reforme socijalnog, fiskalnog i upravnog sektora, te na taj na�in pove�ale �anse da nove koalicione vlade budu kako predane tako i sposobne da provedu jasno definiran plan reformi, ICG daje slijede�e preporuke.
PREPORUKE
Me�unarodnim organizacijama, grupama u civilnom dru�tvu i medijima u BiH:
1. Izvr�iti pritisak na politi�ke stranke kako bi one uvidjele i zauzele stavove o najva�nijim ekonomskim i politi�kim izazovima sa kojima se suo�ava BiH, te ih naro�ito pozvati da potpi�u predizborni pakt (ili dru�tveni ugovor) u kojem bi se obavezale na planove za rje�avanje ekonomske i socijalne krize s kojom se suo�ava BiH.
Zemljama donatorima i drugim prijateljima BiH:
2. Na osnovu zaklju�aka Vije�a za provedbu mira, zahtjeva Vije�a Evrope koji se odnose na period nakon prijema, te razli�itih me�unarodnih kreditnih i stand-by aran�mana na koje su se obavezale vlade u BiH, pomo�i strankama koje su spremne da sara�uju u izradi platformi za reforme u kojima bi se iznijeli jasno definirani ciljevi i utvrdili akteri promjena u ekonomskom, socijalnom, pravnom, fiskalnom sektoru, te u oblasti povratka izbjeglica.
3. U potpunosti upoznati javnost sa saradnjom ili izostankom saradnje od strane pojedinih stranaka.
4. Takve platforme iskoristiti za utvr�ivanje standarda prema kojima �e se mjeriti rezultati vlada koje �e biti oformljene nakon izbora i potencirati daljnje reforme.
Sarajevo/Brisel, 2. avgust 2002.
Any comments about this publication? Click here