ArabicIn IndonesianIn FrenchIn SpanishIn Russian
Central Africa
Horn of Africa
Southern Africa
West Africa
Afghanistan & South Asia
Burma/Myanmar
Central Asia
Indonesia
Albania
Bosnia
Kosovo
Macedonia
Montenegro
Serbia
Colombia
Arab-Israeli Conflict
Egypt/North Africa
Iraq/Iran/Gulf
EU
HIV/AIDS
Terrorism
Overview
Who's on ICG's Board
Who's on ICG's Staff
What they say about ICG
Publications
Latest Annual Report
Comments/Op-Eds
Internal News
Web site of Gareth Evans
Vacancies
How to help
Donors
ICG Brussels
ICG Washington
ICG New York
ICG Paris
ICG London
Media Releases
Media Contacts
Comments/Op-Eds
Crisisweb
About ICG
Information
Contacts
Funding
Media
Projects
Africa
Asia
Balkans
Latin America
Middle East
Issues

Subscribe to ICG newsletter
 
 
Search
 
 

Bh Alijansa za (omanje) promjene

 PDF version of Bh Alijansa za (omanje) promjene Click here to view the full report as a PDF file in A4 format.
For more information about viewing PDF documents, please click here. If you have problems downloading the report, please let us know.

To access this report in English, please click here.

KRATAK PREGLED I PREPORUKE

Sastavljena pod tutorstvom predstavnika me�unarodne zajednice nakon op�tih izbora odr�anih u novembru 2000. godine, koalicija deset stranaka poznata pod nazivom Demokratska alijansa za promjene od po�etka 2001. godine upravlja ve�im od dva bh entiteta i predvodi dr�avno Vije�e ministara. Pored namjere njenih sponzora i �lanica da Alijansa potisne u stranu tri nacionalisti�ke stranke koje su vodile rat u periodu od 1992-95. godine a nakon toga vladale u svojim dijelovima BiH, od Alijanse se o�ekivalo i da provede temeljite reforme i priskrbi dokaze da bi provedba Daytonskog mirovnog sporazuma jo� i mogla uroditi odr�ivom dr�avom.

Ova alijansa stranaka iz Federacije razli�ite veli�ine, ideolo�ke orijentacije i nacionalnog predznaka na dr�avnom nivou sara�uje sa strankama iz RS-a, kako onima koje su na vlasti, tako i onima koje su u opoziciji u tom entitetu. Alijansi je tako nedostajalo kohezije na oba nivoa vlasti. Nastojala je progurati plan reformi, ali takav plan koji ne mo�e a da ne reflektuje najni�i zajedni�ki nazivnik onog �to je prihvatljivo njenim razli�itim partnerima u Federaciji i Vije�u ministara. Mnogo puta se pokazalo da su promjene prihvatljive za stranke iz Federacije bile anatema za stranke iz RS-a. Alijansa je �ak i u Federaciji imala pote�ko�e da osigura saradnju kantonalnih vlada koje bi trebale biti pod njenom kontrolom.

S obzirom na neprirodan na�in na koji je ro�ena i na njeno nekoherentno �lanstvo - da ni ne pominjemo ograni�enja koja name�e zavisan status BiH i relativno siroma�tvo u zemlji - Alijansa za promjene je zabilje�ila zna�ajne uspjehe. Ti uspjesi se, me�utim, nisu pokazali dovoljnim da pove�u stranke Alijanse, bilo u pogledu onog �to jo� uvijek ostaje neura�eno u smislu obe�anih reformi, bilo u pogledu borbe u predstoje�im izborima u formi bloka. Alijansa je na izdisaju. Ne samo da su njene stranke �lanice i njihovi svojeglavi lideri zauzeti svojim odvojenim pozicioniranjem za izbore koji �e biti provedeni u skladu sa novim pravilima, nego je i Alijansa u cjelini, kako utrka po�inje, izlo�ena stalnim napadima iznutra i izvana.

Op�te izbore koji �e biti odr�ani 5. oktobra 2002. godine �e po prvi put provesti Bosanci i na njima �e biti izabrane vlade �iji �e mandat trajati �etiri, a ne dvije godine. Te vlade �e tako�e morati na entitetskom nivou provesti ustavne amandmane usagla�ene sa biv�im Visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem ili nametnute s njegove strane u aprilu 2002. Tim amandmanima se predvi�a pravi�na zastupljenost svakog od tri �konstitutivna naroda� BiH u zakonodavnim tijelima, vladama, pravosu�u i upravama oba entiteta. �etverogodi�nji mandati �e, s druge strane, pobjednicima dati priliku da ne�to i postignu, te ih pri tome li�iti izgovora za neuspjeh. Nastojanje da se ostvare uski strana�ki politi�ki ili nacionalni interesi, odsustvo vizije i ispoljavanje nestru�nosti i kriminaliteta �e se manje tolerisati. Me�utim, da bi iskoristila nove okolnosti i pove�ala svoje �anse da unaprijedi situaciju u BiH, svaka nova koalicija ili alijansa �e trebati izvu�i pouke iz kratkotrajne vladavine Alijanse za promjene.

I me�unarodna zajednica i gra�ani BiH koji nisu nacionalisti su od Alijanse o�ekivali mnogo: iskorjenjivanje ra�irene korupcije, ekonomske reforme, radna mjesta, redovne penzije i novi odnos prema stranim supervizorima BiH. Pobolj�anja su zaista i uslijedila u oblastima u kojima je postojao koncenzus (ve�i stepen ubiranja prihoda i fiskalne reforme kao �to je objedinjavanje fondova penzionog osiguranja), te tamo gdje je otpor bio mali (ispunjavanje uslova za prijem u Vije�e Evrope) ili su pobolj�anja smatrana neizbje�nim (ustavne reforme i mjere u borbi protiv terorizma). Ali u sferama koje su zahtijevale opredjeljenost za prevazila�enje me�usobno razli�itih interesa unutar s�me Alijanse � kao �to su reforma sektora socijalnih slu�bi, privatizacija i, iznad svega, o�ivljavanje ekonomije � preduzimanje mjera se odlagalo ili se od njega odustajalo.

Za vrijeme svoje vladavine u Federaciji, Alijansa je imala ogroman zadatak da se bori sa naslje�em korupcije, nacionalno-teritorijalne podjele i stanja na ivici bankrota koje su u amanet ostavile duge godine paralelne vlasti (bo�nja�ke) Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Morala se nositi i sa �injenicom da su te dvije u�an�ene strukture mo�i u razli�itim kantonima, gradovima, vladinim institucijama i javnim preduze�ima zadr�ale ili dijelile vlast sa strankama Alijanse. Osim toga, ubrzo nakon osnivanja Alijanse uslijedila je ustavna kriza koju je izazvao HDZ progla�avanjem �hrvatske samouprave� u martu 2001. godine. Nakon �to je prevladan taj izazov, Alijansa se nakon napada na SAD od 11. septembra suo�ila sa hitnom potrebom da se obra�una sa islamisti�kim elementima koje je ranije patronizirala i �titila SDA. Upustiv�i se u obra�un sa takvim ljudima, Alijansa je riskirala da uzruja svoje klju�no bo�nja�ko izborno tijelo i uni�ti vlastito krhko jedinstvo. Tako�e se izlo�ila i optu�bama da je, kako bi poslu�ala Ameriku, prenebregla ljudska prava i vladavinu zakona.

Alijansa je, uprkos takvim isku�enjima, uspjela posti�i zna�ajna pobolj�anja u oblastima kao �to su bud�etska i finansijska disciplina u Federaciji. Na nivou dr�ave se s odre�enim uspjehom usredsredila na pove�anje digniteta i kompetentnosti i popravljanje imid�a Bosne i Hercegovine. Iako mo�da previ�e kori�teno kao slogan, �partnerstvo� sa me�unarodnom zajednicom zamijenilo je konfrontaciju koja je karakterizirala stari re�im. BiH je kona�no postala �lanicom Vije�a Evrope i mo�da je na pragu ispunjavanja zahtjeva iz smjernica Evropske unije (road map), �to �e je u�initi kandidatom za studiju izvodivosti (feasibility study) koja vodi do Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju sa Evropskom unijom (EU). Kona�no, Alijansa je unijela zna�ajnu promjenu time �to je usaglasila amandmane na entitetske Ustave koji predstavljaju prvi veliki korak u revidiranju daytonskih struktura i koji bi trebali postepeno transformirati upravljanje u dr�avi i entitetima u narednih nekoliko godina.

Pa ipak, Alijansa nije ispunila o�ekivanja u smislu dono�enja vi�e hljeba na stolove gra�ana BiH. Bila je prije svega previ�e oprezna u guranju temeljnih reformi potrebnih da bi se objedinio ekonomski prostor u BiH i restrukturirala ekonomija kompletiranjem privatizacije i liberaliziranjem privatnog sektora. Alijansa se umjesto toga bavila uspostavljanjem kontrole od strane njenih �lanica nad javnim firmama i osporavanjem ranijih privatizacija �zlatnih koka� kao �to su Fabrika duhana Sarajevo (FDS) i Aluminij Mostar, �to nije donijelo nikakvu osjetnu korist. Poku�aji da se uspostavi kontrola nad firmama u javnom sektoru podsje�aju na beskrajnu partiju �aha izme�u stranaka Alijanse. Privatizacija je samo milila naprijed, optere�ena kako lo�e zami�ljenim modelom koji je nametnula me�unarodna zajednica, tako i nespremno��u stranaka Alijanse da se odreknu svog glavnog, iako sve manjeg, izvora mo�i, patronatstva i sredstava.

Drugo, Alijansa je protra�ila dragocjeno vrijeme koje je mogla iskoristiti za osmi�ljavanje koherentnog plana ekonomskog razvoja. Jo� uvijek nema usagla�ene vizije ekonomske budu�nosti BiH, a razli�iti programi koje je promovirala ova ili ona stranka iz Alijanse i dalje su nejasni, fragmentarni i me�usobno isklju�ivi, i kre�u se u rasponu od gorljivog ta�erizma do reformskog socijalizma. Odustvo usagla�enog plana reformi je, na�alost, obilje�ilo i druge sfere: vladavinu zakona, izgradnju dr�ave i povratak izbjeglica.

Iako je sada prekasno da se ovaj nedostatak ispravi u praksi, bh politi�ke stranke, a naro�ito stranke Alijanse, trebale bi kampanju koja je u toku iskoristiti za ne�to vi�e od pukog bla�enja, u�ivanja u skandalima i glorificiranja svojih vo�a. Trebaju razmi�ljati i planirati unaprijed, nude�i bira�ima pozitivne platforme, kao i negativne napade na rivale. Ve� su o�ita pitanja i izazovi sa kojima �e se suo�iti vlade oformljene nakon 5. oktobra. Formiranje nove alijanse �e se pokazati lak�im, a njene �anse da ostvari obe�anja koje su dale njene �lanice ve�im, ukoliko se gra�anima BiH u mjesecima koji su pred nama ponudi odre�en stepen programske jasno�e, pa mo�da �ak i saglasnosti.

Kako bi se pomoglo u koncentriranju predizborne kampanje na temeljna pitanja ekonomskog razvoja i reforme socijalnog, fiskalnog i upravnog sektora, te na taj na�in pove�ale �anse da nove koalicione vlade budu kako predane tako i sposobne da provedu jasno definiran plan reformi, ICG daje slijede�e preporuke.

PREPORUKE

Me�unarodnim organizacijama, grupama u civilnom dru�tvu i medijima u BiH:

1. Izvr�iti pritisak na politi�ke stranke kako bi one uvidjele i zauzele stavove o najva�nijim ekonomskim i politi�kim izazovima sa kojima se suo�ava BiH, te ih naro�ito pozvati da potpi�u predizborni pakt (ili dru�tveni ugovor) u kojem bi se obavezale na planove za rje�avanje ekonomske i socijalne krize s kojom se suo�ava BiH.

Zemljama donatorima i drugim prijateljima BiH:

2. Na osnovu zaklju�aka Vije�a za provedbu mira, zahtjeva Vije�a Evrope koji se odnose na period nakon prijema, te razli�itih me�unarodnih kreditnih i stand-by aran�mana na koje su se obavezale vlade u BiH, pomo�i strankama koje su spremne da sara�uju u izradi platformi za reforme u kojima bi se iznijeli jasno definirani ciljevi i utvrdili akteri promjena u ekonomskom, socijalnom, pravnom, fiskalnom sektoru, te u oblasti povratka izbjeglica.

3. U potpunosti upoznati javnost sa saradnjom ili izostankom saradnje od strane pojedinih stranaka.

4. Takve platforme iskoristiti za utvr�ivanje standarda prema kojima �e se mjeriti rezultati vlada koje �e biti oformljene nakon izbora i potencirati daljnje reforme.

Sarajevo/Brisel, 2. avgust 2002.

 PDF version of Bh Alijansa za (omanje) promjene Click here to view the full report as a PDF file in A4 format.
For more information about viewing PDF documents, please click here. If you have problems downloading the report, please let us know.

Any comments about this publication? Click here



Home - About ICG - Bosnia Menu - Publications - Media - Contacts - Site Guide - TOP - Credits



Back to the homepage
Latest Reports
Bh Alijansa za (omanje) promjene
Report
2 August 2002

Bosnia's Alliance for (Smallish) Change
Report
2 August 2002

Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH Izvje�taj ICG-a za Balkan
Report
10 May 2002

Policing The Police In Bosnia: A Further Reform Agenda
Report
10 May 2002

Provedba jednakopravnosti: Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini
Report
16 April 2002