ArabicIn IndonesianIn FrenchIn SpanishIn Russian
Central Africa
Horn of Africa
Southern Africa
West Africa
Afghanistan & South Asia
Burma/Myanmar
Central Asia
Indonesia
Albania
Bosnia
Kosovo
Macedonia
Montenegro
Serbia
Colombia
Arab-Israeli Conflict
Egypt/North Africa
Iraq/Iran/Gulf
EU
HIV/AIDS
Terrorism
Overview
Who's on ICG's Board
Who's on ICG's Staff
What they say about ICG
Publications
Latest Annual Report
Comments/Op-Eds
Internal News
Web site of Gareth Evans
Vacancies
How to help
Donors
ICG Brussels
ICG Washington
ICG New York
ICG Paris
ICG London
Media Releases
Media Contacts
Comments/Op-Eds
Crisisweb
About ICG
Information
Contacts
Funding
Media
Projects
Africa
Asia
Balkans
Latin America
Middle East
Issues

Subscribe to ICG newsletter
 
 
Search
 
 

Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH Izvje�taj ICG-a za Balkan

 PDF version of Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH
Izvještaj ICG-a za Balkan Click here to view the full report as a PDF file in A4 format.
For more information about viewing PDF documents, please click here. If you have problems downloading the report, please let us know.

To access the report in English, please click here.

KRATKI PREGLED I PREPORUKE

Uprkos vi�e od �est godina nametnutih reformi izvr�enih po nalogu Misije UN u Bosni i Hercegovini (UNMIBH), lokalna policija se jo� uvijek ne mo�e smatrati osposobljenom za provo�enje zakona. Pre�esto � ba� kao i njihove kolege u pravosudnom sistemu � nacionalno pristrasni, nekvalifikovani, nedovoljno pla�eni, i ponekad korumpirani policajci provode zakon selektivno, u okviru nefunkcionalnog sistema koji je jo� uvijek pod kontrolom ispolitiziranih i nacionalno optere�enih ministarstava unutra�njih poslova.

�Produ�ena ruka zakona� je nedosljedna i nedovoljno �vrsta, i ona boluje od pravosudnih podjela koje pogoduju organizovanom kriminalu, kao i od nacionalno-politi�kih manipulacija kojima se osigurava postojanje jednog zakona za dobro uvezane pripadnike ve�inskih populacija, a drugog za manjine koje su li�ene ikakve mo�i. Kriminalci najvi�eg reda obavljaju svoje poslove relativno neka�njeni, etni�ko nasilje se toleri�e, a korupcija je �iroko rasprostranjena.�

Uloga policije ne do�ivljava se na na�in da ona �slu�i i �titi� sve ljude, nego da slu�i i �titi �svoje�, bilo da su to pripadnici iste nacionalnosti, kolege ili politi�ki mo�nici. Jo� uvijek se odr�ava doktrina iz doba komunizma da policija postoji kako bi branila re�im, s tom razlikom �to je radni�ka klasa zamijenjena nacijom kao tobo�njim predmetom za�tite. �ak i �umjereni� politi�ari o�ekuju � a to im se �esto i dozvoljava � da uti�u na istrage, zapo�ljavanja i raspodjelu bud�eta.

Gra�ani znaju da ne samo da nisu jednaki pred zakonom nego nisu jednaki ni pred onima koji taj zakon sprovode. Da bi policija istra�ila slu�ajeve koji uklju�uju bogate i mo�ne pojedince neophodno je da se izvr�i me�unarodni pritisak i nadzor. �ak i uz me�unarodno insitiranje i pomo�, istrage su �esto zbrljane. Ovo je najvidljivije u slu�ajevima koji uklju�uju nastavak ili konsolidaciju ratnih �dostignu�a�, kao �to su �etni�ko �i��enje�, prisvajanje javnih dobara i odr�avanje nacionalno-teritorijalnih podjela. Nasilje koje se provodi protiv povratka izbjeglih i raseljenih lica raste i opada uporedo sa politi�kim ciklusom, ali slu�ajevi se �esto ostavljaju nerije�eni nakon �to se u po�etku poka�e ozbiljna zabrinutost za njih. Na sli�an na�in, ve�ina osumnji�enih za ratne zlo�ine u�iva prakti�nu za�titu �svojih�.�

Ovi jednostavni ali efikasni metodi simbolizirani su i za�ti�eni kontinuiranim zapo�ljavanjem policajaca koji su bili sau�esnici u ratnim zlo�inima. Sistemi provo�enja zakona i pravosu�a �e ostati kompromitovani sve dok ovi policajci ne budu uklonjeni. Uklanjanje ovih i drugih recidivisti�kih i opstrukcionisti�kih elemenata te�e sporo. Do toga dolazi samo onda kada to zatra�i me�unarodna zajednica, a �ak i tada dolazi do odugovla�enja od strane doma�ih vlasti. Oni koji su smijenjeni na zahtjev �esto mijenjaju funkcije unutar ministarstava unutra�njih poslova, bivaju nagra�eni od strane dr�avnih kompanija ili dobivaju neku izbornu funkciju. Pojednici koji snose krivicu rijetko bivaju krivi�no gonjeni.

Ipak stvari bi mogle biti i gore. Koliko god progres i�ao sporo, me�unarodna zajednica je od samog po�etka ozbiljno shvatila reformu policije, sasvim sigurno mnogo ozbiljnije nego reformu sudstva. U Dejtonu su Ujedinjene nacije dobile zadatak da provedu reformu policijskih snaga koje su bile dio ratnih ma�inerija njihovih vo�a. Me�unarodne policijske snage (IPTF) UNMIBH-a su nakon po�etne dezorijentiranosti i nedostatnog kapaciteta, vremenom po�ele oblikovati svoje resurse i sprovoditi svoj mandat, ozbiljno se prihvativ�i slijede�ih zadataka: provjera policajaca, oduzimanje ovla�tenja za obavljanje policijskih poslova ne�asnim slu�benicima, uklju�uju�i i ratne zlo�ince, obezbje�ivanje zapo�ljavanja pripadnika �manjinskih grupa�, te�nja da se depolitiziraju policijske komande, stvaranje novih �sve-bosanskih� organa za provo�enje zakona kao �to je Dr�avna grani�na slu�ba (DGS), te posredovanje pri ostvarivanju me�uentitetske i regionalne saradnje.

UNMIBH je u posljednje vrijeme bio aktivan na mnogim poljima i zapo�eo je brojne progame za popravljanje stanja. Nakon tri godine intenzivnog rada na reformama, bosanska policija po�inje opravdavati odluku donesenu u Dejtonu da policijske snage treba da budu reformirane umjesto potpuno zamijenjene. Ali mandat UNMIBH isti�e krajem 2002. godine. Evropska unija (EU) je u februaru 2002. godine odlu�ila da osigura nastavak misije. Policijska misija EU (EUPM) je zadu�ena da nastavi tamo gdje je Misija UN stala. Jo� uvijek ima dosta posla da se uradi, obzirom na �injenicu da mnogi programi UN-a nisu implementirani u potpunosti ili su bili podrivani od strane opstrukcionisti�kih politi�kih elita ili neposlu�nih policijskih slu�benika.�

Ako Bosna i Hercegovina �eli u budu�nosti imati sposobne policijske snage koje �e si mo�i priu�titi, koje �e slu�iti i �tititi sve gra�ane, bez obzira na njihovu nacionalnost ili mjesto boravka, od politi�kog i etni�ki motiviranog nasilja, progona i �pravde� � kao i od rastu�eg organizovanog kriminala � onda ne smije do�i do smanjenja obima kako samog nadzora rada policije tako ni reformi. Da bi se ovo postiglo, EUPM i Ured Visokog predstavnika (OHR), kojem �e EUPM biti podre�en, trebali bi razmotriti slijede�e, op�e preporuke. �itav set detaljnih preporuka dat je u zaklju�ku ovog izvje�taja.

�

PREPORUKE

PREPORUKE ME�UNARODNOJ ZAJEDNICI

1. Koji god forum ili specijalni tim OHR-a bude odre�en da predsjedava cjelokupnim nizom zakonskih reformi pod vo�stvom slijede�eg Visokog predstavnika, to tijelo treba osigurati efikasnu koordinaciju izme�u organizacija koje su uklju�ene u taj proces, da bi se:�

(a) Standardizirali uslovi u kojima �e policajci slu�iti u cijeloj Bosni i Hercegovini;

(b) Osigurale garancije da je dovoljno resursa na raspolaganju kako bi se podr�ale depolitizirane, �asne, sposobne, ekonomi�ne i efikasne policijske slu�be;

(c) Prona�ao na�in da posmatra�i ljudskih prava direktno u�estvuju u nadzoru policije, paralelno sa misijom EUPM.

PREPORUKE UNMIBH-U, EUPM-U I OHR-U

1. Potrebno je oja�ati mjere sa ciljem podizanja svijesti policajaca u BiH o njihovoj vlastitoj odgovornosti. Te mjere obuhvataju:

(a) Uspostavljanje jednog nezavisnog organa za pritu�be protiv policajaca;

(b) Nastavak rada UN-ovih timova za borbu protiv krijum�arenja i procjenu pravosudnog sistema, kao i registra policijskog osoblja;

(c) Zavr�etak detaljne kontrole policijskih komandi i administracija, kao i uspostavljanje ureda za vezu pri Ha�kom tribunalu.

2. Potrebno je o�ivjeti proces zapo�ljavanja pripadnika �manjinskih grupa� u policijskim snagama entiteta, u skladu sa primjenom odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na osnovu podataka iz popisa stanovni�tva 1991. godine.

3. EUPM �e morati nastaviti sa naporima koje je ulagao UNMIBH u cilju profesionalizacije i depolitizacije policije u BiH, te u okviru tog posla izvr�iti pregled rada Jedinica za profesionalne standarde (PSU), disciplinskih postupaka, policijskih akademija i policijskih komesara. Obzirom na svoju strategiju kolokacije (neposredni nadzor) na vi�im nivoima, misija EUPM �e tako�e morati osigurati da njeni vlastiti redovi budu popunjeni slu�benicima i ekspertima potrebnog kalibra.

4. Provjera i deautorizacija BiH policajaca u slu�bi, kao i zaposlenih u ministarstvima unutra�njih poslova, morala bi se nastaviti puno odlu�nije kako bi se eliminisali osumnji�eni za ratne zlo�ine, slu�benici sa la�nim kvalifikacijama, kao i slu�benici kojima su oduzeta ovala�tenja a koji su zatim samo preba�eni na administrativne ili savjetodavne pozicije.

5. Misija EUPM bi trebala nametnuti kao obavezu razmjenu informacija na operativnom nivou izme�u policijskih slu�bi u BiH, te raditi na posredovanju u tim razmjenama prakti�nih iskustava izme�u zemalja regiona. Tako�e bi se moglo potaknuti ve�e u�e��e i poistovje�ivanje gra�ana sa borbom protiv kriminala.

6. Racionalizacija policijskih snaga u BiH bi se trebala ubrzati dok jo� stoje na raspolaganju me�unarodna finansijska sredstva i mehanizmi za nadzor. Ne samo da bi ukupni broj policajaca trebao biti smanjen za 20%, nego bi se tako�e trebala iskoristiti prilika da se oja�aju snage na dr�avnom, a reorganizuju one na entitetskom nivou, u skladu sa teku�im potrebama.

Sarajevo/Brisel, 10. maj 2002

 PDF version of Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH
Izvještaj ICG-a za Balkan Click here to view the full report as a PDF file in A4 format.
For more information about viewing PDF documents, please click here. If you have problems downloading the report, please let us know.

Any comments about this publication? Click here



Home - About ICG - Bosnia Menu - Publications - Media - Contacts - Site Guide - TOP - Credits



Back to the homepage
Latest Reports
Bh Alijansa za (omanje) promjene
Report
2 August 2002

Bosnia's Alliance for (Smallish) Change
Report
2 August 2002

Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH Izvje�taj ICG-a za Balkan
Report
10 May 2002

Policing The Police In Bosnia: A Further Reform Agenda
Report
10 May 2002

Provedba jednakopravnosti: Odluka o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini
Report
16 April 2002