Uredivanje organa reda: dalji plan reforme u BiH
Izvje�taj ICG-a za Balkan
To access the report in English, please click here.
KRATKI PREGLED I PREPORUKE Uprkos vi�e od �est godina nametnutih reformi izvr�enih po nalogu Misije UN u Bosni i Hercegovini (UNMIBH), lokalna policija se jo� uvijek ne mo�e smatrati osposobljenom za provo�enje zakona. Pre�esto � ba� kao i njihove kolege u pravosudnom sistemu � nacionalno pristrasni, nekvalifikovani, nedovoljno pla�eni, i ponekad korumpirani policajci provode zakon selektivno, u okviru nefunkcionalnog sistema koji je jo� uvijek pod kontrolom ispolitiziranih i nacionalno optere�enih ministarstava unutra�njih poslova. �Produ�ena ruka zakona� je nedosljedna i nedovoljno �vrsta, i ona boluje od pravosudnih podjela koje pogoduju organizovanom kriminalu, kao i od nacionalno-politi�kih manipulacija kojima se osigurava postojanje jednog zakona za dobro uvezane pripadnike ve�inskih populacija, a drugog za manjine koje su li�ene ikakve mo�i. Kriminalci najvi�eg reda obavljaju svoje poslove relativno neka�njeni, etni�ko nasilje se toleri�e, a korupcija je �iroko rasprostranjena.� Uloga policije ne do�ivljava se na na�in da ona �slu�i i �titi� sve ljude, nego da slu�i i �titi �svoje�, bilo da su to pripadnici iste nacionalnosti, kolege ili politi�ki mo�nici. Jo� uvijek se odr�ava doktrina iz doba komunizma da policija postoji kako bi branila re�im, s tom razlikom �to je radni�ka klasa zamijenjena nacijom kao tobo�njim predmetom za�tite. �ak i �umjereni� politi�ari o�ekuju � a to im se �esto i dozvoljava � da uti�u na istrage, zapo�ljavanja i raspodjelu bud�eta. Gra�ani znaju da ne samo da nisu jednaki pred zakonom nego nisu jednaki ni pred onima koji taj zakon sprovode. Da bi policija istra�ila slu�ajeve koji uklju�uju bogate i mo�ne pojedince neophodno je da se izvr�i me�unarodni pritisak i nadzor. �ak i uz me�unarodno insitiranje i pomo�, istrage su �esto zbrljane. Ovo je najvidljivije u slu�ajevima koji uklju�uju nastavak ili konsolidaciju ratnih �dostignu�a�, kao �to su �etni�ko �i��enje�, prisvajanje javnih dobara i odr�avanje nacionalno-teritorijalnih podjela. Nasilje koje se provodi protiv povratka izbjeglih i raseljenih lica raste i opada uporedo sa politi�kim ciklusom, ali slu�ajevi se �esto ostavljaju nerije�eni nakon �to se u po�etku poka�e ozbiljna zabrinutost za njih. Na sli�an na�in, ve�ina osumnji�enih za ratne zlo�ine u�iva prakti�nu za�titu �svojih�.� Ovi jednostavni ali efikasni metodi simbolizirani su i za�ti�eni kontinuiranim zapo�ljavanjem policajaca koji su bili sau�esnici u ratnim zlo�inima. Sistemi provo�enja zakona i pravosu�a �e ostati kompromitovani sve dok ovi policajci ne budu uklonjeni. Uklanjanje ovih i drugih recidivisti�kih i opstrukcionisti�kih elemenata te�e sporo. Do toga dolazi samo onda kada to zatra�i me�unarodna zajednica, a �ak i tada dolazi do odugovla�enja od strane doma�ih vlasti. Oni koji su smijenjeni na zahtjev �esto mijenjaju funkcije unutar ministarstava unutra�njih poslova, bivaju nagra�eni od strane dr�avnih kompanija ili dobivaju neku izbornu funkciju. Pojednici koji snose krivicu rijetko bivaju krivi�no gonjeni. Ipak stvari bi mogle biti i gore. Koliko god progres i�ao sporo, me�unarodna zajednica je od samog po�etka ozbiljno shvatila reformu policije, sasvim sigurno mnogo ozbiljnije nego reformu sudstva. U Dejtonu su Ujedinjene nacije dobile zadatak da provedu reformu policijskih snaga koje su bile dio ratnih ma�inerija njihovih vo�a. Me�unarodne policijske snage (IPTF) UNMIBH-a su nakon po�etne dezorijentiranosti i nedostatnog kapaciteta, vremenom po�ele oblikovati svoje resurse i sprovoditi svoj mandat, ozbiljno se prihvativ�i slijede�ih zadataka: provjera policajaca, oduzimanje ovla�tenja za obavljanje policijskih poslova ne�asnim slu�benicima, uklju�uju�i i ratne zlo�ince, obezbje�ivanje zapo�ljavanja pripadnika �manjinskih grupa�, te�nja da se depolitiziraju policijske komande, stvaranje novih �sve-bosanskih� organa za provo�enje zakona kao �to je Dr�avna grani�na slu�ba (DGS), te posredovanje pri ostvarivanju me�uentitetske i regionalne saradnje. UNMIBH je u posljednje vrijeme bio aktivan na mnogim poljima i zapo�eo je brojne progame za popravljanje stanja. Nakon tri godine intenzivnog rada na reformama, bosanska policija po�inje opravdavati odluku donesenu u Dejtonu da policijske snage treba da budu reformirane umjesto potpuno zamijenjene. Ali mandat UNMIBH isti�e krajem 2002. godine. Evropska unija (EU) je u februaru 2002. godine odlu�ila da osigura nastavak misije. Policijska misija EU (EUPM) je zadu�ena da nastavi tamo gdje je Misija UN stala. Jo� uvijek ima dosta posla da se uradi, obzirom na �injenicu da mnogi programi UN-a nisu implementirani u potpunosti ili su bili podrivani od strane opstrukcionisti�kih politi�kih elita ili neposlu�nih policijskih slu�benika.� Ako Bosna i Hercegovina �eli u budu�nosti imati sposobne policijske snage koje �e si mo�i priu�titi, koje �e slu�iti i �tititi sve gra�ane, bez obzira na njihovu nacionalnost ili mjesto boravka, od politi�kog i etni�ki motiviranog nasilja, progona i �pravde� � kao i od rastu�eg organizovanog kriminala � onda ne smije do�i do smanjenja obima kako samog nadzora rada policije tako ni reformi. Da bi se ovo postiglo, EUPM i Ured Visokog predstavnika (OHR), kojem �e EUPM biti podre�en, trebali bi razmotriti slijede�e, op�e preporuke. �itav set detaljnih preporuka dat je u zaklju�ku ovog izvje�taja. �
PREPORUKE
PREPORUKE ME�UNARODNOJ ZAJEDNICI 1. Koji god forum ili specijalni tim OHR-a bude odre�en da predsjedava cjelokupnim nizom zakonskih reformi pod vo�stvom slijede�eg Visokog predstavnika, to tijelo treba osigurati efikasnu koordinaciju izme�u organizacija koje su uklju�ene u taj proces, da bi se:� (a) Standardizirali uslovi u kojima �e policajci slu�iti u cijeloj Bosni i Hercegovini; (b) Osigurale garancije da je dovoljno resursa na raspolaganju kako bi se podr�ale depolitizirane, �asne, sposobne, ekonomi�ne i efikasne policijske slu�be; (c) Prona�ao na�in da posmatra�i ljudskih prava direktno u�estvuju u nadzoru policije, paralelno sa misijom EUPM. PREPORUKE UNMIBH-U, EUPM-U I OHR-U 1. Potrebno je oja�ati mjere sa ciljem podizanja svijesti policajaca u BiH o njihovoj vlastitoj odgovornosti. Te mjere obuhvataju: (a) Uspostavljanje jednog nezavisnog organa za pritu�be protiv policajaca; (b) Nastavak rada UN-ovih timova za borbu protiv krijum�arenja i procjenu pravosudnog sistema, kao i registra policijskog osoblja; (c) Zavr�etak detaljne kontrole policijskih komandi i administracija, kao i uspostavljanje ureda za vezu pri Ha�kom tribunalu. 2. Potrebno je o�ivjeti proces zapo�ljavanja pripadnika �manjinskih grupa� u policijskim snagama entiteta, u skladu sa primjenom odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na osnovu podataka iz popisa stanovni�tva 1991. godine. 3. EUPM �e morati nastaviti sa naporima koje je ulagao UNMIBH u cilju profesionalizacije i depolitizacije policije u BiH, te u okviru tog posla izvr�iti pregled rada Jedinica za profesionalne standarde (PSU), disciplinskih postupaka, policijskih akademija i policijskih komesara. Obzirom na svoju strategiju kolokacije (neposredni nadzor) na vi�im nivoima, misija EUPM �e tako�e morati osigurati da njeni vlastiti redovi budu popunjeni slu�benicima i ekspertima potrebnog kalibra. 4. Provjera i deautorizacija BiH policajaca u slu�bi, kao i zaposlenih u ministarstvima unutra�njih poslova, morala bi se nastaviti puno odlu�nije kako bi se eliminisali osumnji�eni za ratne zlo�ine, slu�benici sa la�nim kvalifikacijama, kao i slu�benici kojima su oduzeta ovala�tenja a koji su zatim samo preba�eni na administrativne ili savjetodavne pozicije. 5. Misija EUPM bi trebala nametnuti kao obavezu razmjenu informacija na operativnom nivou izme�u policijskih slu�bi u BiH, te raditi na posredovanju u tim razmjenama prakti�nih iskustava izme�u zemalja regiona. Tako�e bi se moglo potaknuti ve�e u�e��e i poistovje�ivanje gra�ana sa borbom protiv kriminala. 6. Racionalizacija policijskih snaga u BiH bi se trebala ubrzati dok jo� stoje na raspolaganju me�unarodna finansijska sredstva i mehanizmi za nadzor. Ne samo da bi ukupni broj policajaca trebao biti smanjen za 20%, nego bi se tako�e trebala iskoristiti prilika da se oja�aju snage na dr�avnom, a reorganizuju one na entitetskom nivou, u skladu sa teku�im potrebama.
Sarajevo/Brisel, 10. maj 2002
Any comments about this publication? Click here
|